Sarajevo

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine, višestoljetni centar multikulturalnosti i mjesto susreta istoka i zapada. Smješteno među okolnim planinama, a ipak uvijek dovoljno široko da primi sve različitosti koje su se u njemu nastanile, Sarajevo predstavlja najveći urbani, kulturni, ekonomski, saobraćajni i turistički centar zemlje.

Početkom devedesetih godina 20. stoljeća, Sarajevo je pretrpjelo nezapamćenu ratnu tragediju – najdužu opsadu jednog glavnog grada u modernoj historiji Evrope, još od završetka Drugog svjetskog rata. Ipak, duh suživota koji karakteriše ovaj grad nije uništen ni nakon 44 mjeseca opsade. Uprkos ogromnim ljudskim i materijalnim gubicima, razaranjima i strahotama koje su preživjeli, građani Sarajeva ostali su vjerni tradiciji međusobnog poštovanja i borbe za različitosti, kao i demokratskim vrijednostima koje promoviše razvijeni zapadni svijet – isti onaj svijet koji ih je, zajedno s ostalim građanima Bosne i Hercegovine, tada iznevjerio i ostavio na cjedilu.

Historija ljudskog roda na području Sarajeva seže duboko u prošlost, znatno prije prvog pomena grada kao urbane sredine. Arheološka nalazišta svjedoče o životu na ovom prostoru još u periodu neolita, odnosno Mlađeg kamenog doba. Rimski period ostavio je značajan trag, posebno na području današnje Ilidže, gdje je postojala rimska kolonija poznata pod imenom Aquae Sulphurae.

U srednjem vijeku, područje današnjeg Sarajeva pripadalo je srednjovjekovnoj bosanskoj župi Vrhbosna. Osnivanje Sarajeva kao grada i njegov nagli urbani razvoj vezuje se za rano osmansko razdoblje, pri čemu je ključnu ulogu imao Gazi Husrev-beg – najveći vakif i dobrotvor grada, koji je zaslužan za izgradnju većine starog dijela Sarajeva.

Sarajevo je gotovo potpuno uništeno 1697. godine, kada je austrougarska vojska pod komandom princa Eugena Savojskog prodrla u Bosnu, pljačkajući i paleći naselja na putu do glavnog grada. Sam grad je u jednom danu gotovo sravnjen sa zemljom, izuzev nekoliko mahala, nekoliko džamija i pravoslavne crkve.

U periodu austro-ugarske uprave, Sarajevo je doživjelo intenzivan proces obnove i modernizacije, uključujući izgradnju značajne infrastrukture i objekata, među kojima se izdvaja današnja Vijećnica – simbol arhitektonske raskoši tog vremena.

Prvi svjetski rat započeo je u Sarajevu atentatom na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, koji je izvršen 28. juna 1914. godine. Tokom njihove zvanične posjete, dok su se u pratnji kretali ulicama Sarajeva, pripadnici organizacije Mlada Bosna izveli su atentat. Ključnu ulogu imao je Gavrilo Princip, srpski nacionalista, koji je izvršio smrtonosni pucanj.

Grad je bio domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, što je ostavilo značajan trag – brojna sportska borilišta poput Olimpijske dvorane Zetra i planina Bjelašnica, Jahorina i Trebević i danas privlače posjetioce, kako zimi, tako i ljeti. Trebevićka žičara, obnovljena 2018. godine, povezuje centar grada s planinom Trebević, pružajući spektakularan pogled na Sarajevo. Tu se nalazi i bob staza, jedno od prepoznatljivih obilježja iz vremena Olimpijade. Bob staza je u potpunosti devastirana ali svjedoči jednom značajnom historijskom događaju.